Narva (Narva linn)
Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji. Nalazi se na najistočnijoj točki Estonije, prema ruskoj granici, na rijeci Narvi. Nalazi se 200 kilometara istočno od glavnog grada Tallinna.
Narva zauzima površinu od 84,54 km2 gdje živi 65.886 stanovnika od kojih su 93,85% Rusi, dok Estonci čine samo 4% ukupne populacije. Zanimljivo je da nešto manje od polovine stanovnika ima državljanstvo Estonije dok su ostali većinom državljani Rusije.
Grad Narva se prvi put spominje 1223. godine tijekom danske uprave nad ovim područjem. U Drugom svjetskom ratu stari grad Narva je potuno uništen bombardiranjem, pa je nakon rata nikao potpuno nov grad s novim (mahom ruskim) stanovništvom. Kad je Estonija stekla samostalnost 1991. godine grad se našao u njenim granicama, ali je kao pogranično naselje počeo propadati što je najbolje vidljivo iz smanjenja broja stanovnika.
Narvom dominira dvorac Hermann iz 15. stoljeća s 51-metarskim toranjem kao najistaknutijim simbolom. Ostale značajne građevine su švedska palača iz 17. stoljeća, barokna gradska vijećnica (1668. – 1671.) i tvornica Kreenholm.
* Službena stranica
Narva zauzima površinu od 84,54 km2 gdje živi 65.886 stanovnika od kojih su 93,85% Rusi, dok Estonci čine samo 4% ukupne populacije. Zanimljivo je da nešto manje od polovine stanovnika ima državljanstvo Estonije dok su ostali većinom državljani Rusije.
Grad Narva se prvi put spominje 1223. godine tijekom danske uprave nad ovim područjem. U Drugom svjetskom ratu stari grad Narva je potuno uništen bombardiranjem, pa je nakon rata nikao potpuno nov grad s novim (mahom ruskim) stanovništvom. Kad je Estonija stekla samostalnost 1991. godine grad se našao u njenim granicama, ali je kao pogranično naselje počeo propadati što je najbolje vidljivo iz smanjenja broja stanovnika.
Narvom dominira dvorac Hermann iz 15. stoljeća s 51-metarskim toranjem kao najistaknutijim simbolom. Ostale značajne građevine su švedska palača iz 17. stoljeća, barokna gradska vijećnica (1668. – 1671.) i tvornica Kreenholm.
* Službena stranica
Zemljovid - Narva (Narva linn)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije |
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ET | Estonski jezik (Estonian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |